слободан бегојев
March 26, 2025 at 6:59 pm
Premeštanje razgovora o statusu Kosova iz okvira Rezolucije 1244 Saveta bezbednosti UN pod ingerenciju Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država predstavlja ključan momenat u procesu koji je doveo do postepenog slabljenja srpskih pregovaračkih pozicija. Rezolucija 1244, usvojena 1999. godine, garantovala je teritorijalni integritet Savezne Republike Jugoslavije (kasnije Srbije) i predviđala autonomiju za Kosovo unutar njenih granica, uz međunarodnu vojnu prisutnost kako bi se osigurala stabilnost i zaštitila prava svih zajednica.Međutim, nakon jednostranog proglašenja nezavisnosti Kosova 2008. godine, međunarodna zajednica, predvođena EU i SAD, počela je da vrši pritisak na Srbiju da se pregovori prebace u okvir dijaloga pod pokroviteljstvom Brisela. Taj proces je formalno započet pod vladom Borisa Tadića, ali je kulminirao dolaskom Aleksandra Vučića na vlast. Vučić je, pod pritiskom zapadnih sila, pristao na seriju kompromisa kroz Briselski sporazum i druge sporazume, čime su Srbi na Kosovu postepeno ostali bez institucionalnih veza sa Srbijom, dok je Kosovo dobilo sve elemente državnosti.
Umesto da se Srbija čvrsto drži međunarodno pravno obavezujućeg dokumenta kakav je Rezolucija 1244, proces pregovora je premešten u neformalni politički okvir gde su interesi Zapada imali primat, a prava srpskog naroda su postala pregovaračka valuta u cilju postizanja kompromisa sa Prištinom. Ovaj zaokret doveo je do toga da se Srbija praktično odrekne suvereniteta nad Kosovom, uz istovremeno ignorisanje istorijskih i pravnih argumenata koji su stajali na njenoj strani.
1. Telekomunikacije
• Sporazum o telekomunikacijama (2013): Dogovoreno je da Kosovo dobije svoj međunarodni pozivni broj +383, koji je dodeljen od strane Međunarodne telekomunikacione unije (ITU). Srbija se složila da Kosovo upravlja svojim telekomunikacionim sistemom, što uključuje izdavanje licenci za operatere i upravljanje frekvencijama.
2. Carinski pečati
• Tehnički dijalog o carinskim pečatima (2011): Srbija je pristala na upotrebu kosovskih carinskih pečata sa natpisom "Carina Kosova", što omogućava Kosovu da samostalno upravlja carinskim poslovima i kontroliše robu koja ulazi i izlazi sa teritorije Kosova.
3. Zajednica srpskih opština (ZSO)
• Briselski sporazum (2013): Predviđa formiranje Zajednice srpskih opština (ZSO), koja bi obuhvatala deset opština sa srpskom većinom. Iako ZSO još nije formirana, koncept podrazumeva da bi ZSO delovala u skladu sa kosovskim zakonima, ali sa određenim autonomnim ovlašćenjima.
4. Integracija policije
• Briselski sporazum (2013): Srpske policijske snage na severu Kosova su integrisane u kosovski policijski sistem. Policija na severu Kosova funkcioniše u okviru Policije Kosova, uz primenu kosovskih zakona.
5. Pravosudni sistem
• Briselski sporazum (2013): Pravosudni sistem na severu Kosova je integrisan u kosovski pravosudni sistem. Sudovi i tužilaštva na severu funkcionišu u skladu sa zakonima Kosova, što uključuje imenovanje sudija i tužilaca iz redova srpske zajednice u kosovske institucije.
6. Lokalni izbori
• Briselski sporazum (2013): Srbija je pristala na održavanje lokalnih izbora na severu Kosova prema zakonima Kosova, uz nadzor međunarodnih posmatrača. Time je priznato postojanje kosovskih institucija i njihov legitimitet na celoj teritoriji Kosova.
7. Automobilske tablice
• Sporazum o slobodi kretanja (2011) i implementacija (2016): Srbija je pristala da vozila sa kosovskim registarskim tablicama mogu slobodno da se kreću kroz Srbiju. Ovo je podrazumevalo prećutno priznanje kosovskih dokumenata, uključujući registarske tablice.
8. Energetika
• Briselski sporazum (2013): Postignut je dogovor da se pitanja energetike na severu Kosova regulišu prema kosovskim zakonima i propisima. Srpske energetske kompanije su integrisane u kosovski sistem, dok kosovske vlasti kontrolišu distribuciju i naplatu električne energije.
9. Rasformiranje srpskih institucija na Kosovu
• Briselski sporazum (2013): Srbija je pristala da rasformira svoje institucije na Kosovu, uključujući sudove, policiju i opštinske organe, koje su preuzete od strane kosovskih institucija.
10. Granični prelazi (IBM)
• Tehnički dijalog o integrisanom upravljanju prelazima (IBM) (2011): Dogovoreno je uspostavljanje integrisanih graničnih prelaza na administrativnim linijama između Kosova i Srbije. Kosovske vlasti, uz prisustvo EULEX-a, kontrolišu prelazak robe i ljudi.
11. Civilna zaštita
• Briselski sporazum (2015): Dogovoreno je raspuštanje srpske Civilne zaštite na Kosovu i njihova integracija u kosovske institucije. Bivši pripadnici Civilne zaštite su integrisani u kosovske bezbednosne strukture.
12. Diploma
• Sporazum o priznavanju diploma (2011): Dogovoreno je međusobno priznavanje diploma između Srbije i Kosova, omogućavajući studentima da koriste svoje diplome na obe teritorije.
13. Sudska integracija
• Briselski sporazum (2015): Postignut je dogovor o integraciji srpskog sudstva u kosovski pravni sistem. To uključuje imenovanje srpskih sudija i tužilaca u kosovske institucije na severu Kosova.
14. Električna energija
• Sporazum o energetici (2015): Srbija je pristala na uspostavljanje nezavisnih kosovskih energetskih operatera koji će upravljati distribucijom i naplatom električne energije na severu Kosova.
15. Gazivode
• Sporazum o energetici (2013): Dogovoreno je zajedničko upravljanje resursima hidroelektrane Gazivode, gde su srpski i kosovski predstavnici uključeni u nadgledanje i korišćenje energetskih resursa.
16. Kosovska poglavlja u EU pregovorima
• Briselski sporazum (2013): Srbija je prihvatila da ne blokira članstvo Kosova u regionalnim organizacijama i forumima, što je omogućilo Kosovu da postane član više međunarodnih organizacija.
17. Fiksni i mobilni operateri
• Sporazum o telekomunikacijama (2013): Srbija je dozvolila kosovskim telekomunikacionim operaterima da funkcionišu u Srbiji, uz zadržavanje prava na svoje frekvencije i infrastrukturu.
18. Katastri
• Sporazum o katastarskoj dokumentaciji (2011): Dogovoreno je razmenjivanje i verifikacija katastarskih dokumenata između Srbije i Kosova, omogućavajući Kosovu da vrši punu kontrolu nad zemljišnim knjigama na svojoj teritoriji.
19. Građanske registracije
• Sporazum o građanskim registracijama (2011): Srbija je pristala na razmenu podataka o građanskim registracijama sa Kosovom, omogućavajući Kosovskim vlastima da ažuriraju svoje evidencije.
20. Upravljanje granicama
• Briselski sporazum (2013): Srbija je pristala na uspostavljanje zajedničkog upravljanja granicama sa Kosovom, uz prisustvo EULEX-a, što je omogućilo Prištini da kontroliše prelazak ljudi i robe na administrativnoj liniji.
21. Dokumenta
• Sporazum o slobodi kretanja (2011): Srbija je priznala kosovska lična dokumenta, omogućavajući građanima Kosova da putuju kroz Srbiju koristeći svoje kosovske pasoše i lične karte.
22. Katastar
• Sporazum o razmeni katastarskih podataka (2011): Dogovoreno je da se izvrši razmena i verifikacija katastarskih podataka između Srbije i Kosova. Ovo omogućava Kosovu da vrši punu kontrolu nad zemljišnim knjigama i katastarskim evidencijama na svojoj teritoriji.
23. Građanske registracije
• Sporazum o građanskim registracijama (2011): Srbija je pristala na razmenu podataka o građanskim registracijama sa Kosovom, što omogućava kosovskim vlastima da ažuriraju i upravljaju svojim evidencijama o građanima.
24. Službene lične karte
• Sporazum o službenim dokumentima (2011): Dogovoreno je da se priznaju službene lične karte izdatih od strane Kosova, omogućavajući građanima da koriste svoje lične dokumente prilikom putovanja kroz Srbiju.
25. Izbori za Skupštinu Kosova
• Briselski sporazum (2013): Srbija je pristala na održavanje izbora za Skupštinu Kosova prema zakonima Kosova, što je omogućilo legitimizaciju kosovskih institucija i vlasti.
26. Zajednička kontrola granica
• Sporazum o zajedničkom upravljanju granicama (2013): Srbija i Kosovo su dogovorile uspostavljanje zajedničkog upravljanja granicama, uz prisustvo međunarodnih posmatrača, što je omogućilo efikasniju kontrolu prelazaka i razmenu informacija.
27. Međunarodna priznanja
• Briselski sporazum (2013): Srbija je pristala da ne blokira članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama, što je omogućilo Kosovu da se pridruži više regionalnih i međunarodnih foruma.
28. Prava manjina
• Sporazum o pravima manjina (2013): U okviru Briselskog sporazuma, dogovoreno je da se obezbede prava i zaštita manjinskih zajednica na Kosovu, uključujući Srbe, Bošnjake, i druge etničke grupe.
29. Razmena informacija
• Sporazum o razmeni informacija (2013): Dogovoreno je da se osnaži saradnja između bezbednosnih agencija Srbije i Kosova u cilju razmene informacija o kriminalnim aktivnostima i bezbednosnim pretnjama.
30. Službena saradnja
• Sporazum o saradnji u oblasti javnih službi (2013): Postignut je dogovor o saradnji između javnih službi na Kosovu i u Srbiji, omogućavajući razmenu iskustava i resursa za unapređenje javne uprave.
31. Komunikacijski protokoli
• Sporazum o komunikacijskim protokolima (2013): Dogovoreno je uspostavljanje protokola za komunikaciju između institucija Srbije i Kosova, što omogućava bolju koordinaciju u oblasti upravljanja krizama i hitnim situacijama.
32. Priznavanje kosovskih diploma
• Sporazum o priznavanju diploma (2011): Dogovoreno je da se diplome koje izdaju univerziteti na Kosovu priznaju u Srbiji. Ovo je omogućilo građanima Kosova da koriste svoje diplome i kvalifikacije prilikom traženja posla u Srbiji.
33. Sporazum o integrisanom upravljanju prelazima (IBM)
• IBM sporazum (2011): U okviru ovog sporazuma, Srbija i Kosovo su se dogovorili o integrisanom upravljanju prelazima, što je omogućilo zajedničku kontrolu i upravljanje prelazima duž administrativne linije.
34. Evropska energetska zajednica
• Sporazum o energetici (2013): Dogovoreno je da Kosovo postane član Evropske energetske zajednice, što je omogućilo Kosovu da samostalno upravlja svojim energetskim resursima i da se integriše u regionalno tržište energije.
35. Telekomunikacije
• Sporazum o telekomunikacijama (2013): Srbija je pristala na dodelu posebnog pozivnog broja za Kosovo (383), što je omogućilo Kosovu da se direktno poveže sa međunarodnim telekomunikacionim mrežama.
36. Carinski pečati
• Sporazum o carinskim pečatima (2011): Postignut je dogovor o priznavanju carinskih pečata Kosova, što je omogućilo nesmetan protok robe između Kosova i drugih zemalja, uključujući Srbiju.
37. Pravosuđe
• Sporazum o pravosuđu (2015): Srbija je pristala na integraciju srpskog sudstva na Kosovu u kosovski pravosudni sistem, što je omogućilo jedinstveno sudstvo na celoj teritoriji Kosova.
38. Regionalna saradnja
• Sporazum o regionalnoj saradnji (2013): Dogovoreno je da Kosovo učestvuje u regionalnim inicijativama i organizacijama pod imenom "Kosovo*", uz fusnotu koja naglašava status Kosova u skladu sa Rezolucijom 1244 Saveta bezbednosti UN.
Ako posmatramo sve što je postignuto kroz Briselski sporazum i druge sporazume između Srbije i Kosova kroz prizmu Ustava Srbije i Rezolucije 1244 Saveta bezbednosti UN, jasno se vidi da su mnogi od tih dogovora u direktnoj suprotnosti sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom Srbije, kako je definisano u njenom najvišem pravnom aktu.
Ustav Srbije
Prema Ustavu Srbije, Kosovo i Metohija su sastavni deo teritorije Republike Srbije. Član 8 Ustava jasno definiše nepovredivost granica, a u članu 182 se navodi da Kosovo i Metohija imaju suštinsku autonomiju unutar Srbije. Član 305 Ustava, koji se odnosi na odbranu suvereniteta, teritorijalnog integriteta i ustavnog poretka, jasno stavlja do znanja da svaki akt koji ugrožava ove aspekte predstavlja krivično delo protiv države.
Rezolucija 1244 Saveta bezbednosti UN
Rezolucija 1244, usvojena 10. juna 1999. godine, garantovala je teritorijalni integritet Srbije (tadašnje Savezne Republike Jugoslavije) i uspostavila privremenu administraciju pod vođstvom UN na Kosovu. Ova rezolucija predviđa da će se konačni status Kosova rešiti kroz pregovore, u skladu sa međunarodnim pravom i suverenitetom Srbije.
Pravna Analiza jednog laika
Dogovori postignuti kroz Briselski sporazum i druge sporazume, koji su omogućili Kosovu da uspostavi nezavisne institucije poput sopstvene policije, sudstva, telekomunikacija, carina, i drugih, predstavljaju kršenje kako Ustava Srbije, tako i Rezolucije 1244. Ovi dogovori su faktički odrekli Srbiji suverenitet nad njenom sopstvenom teritorijom, što je u suprotnosti sa članom 8 i članom 182 Ustava Srbije.
Krivična odgovornost koju niko ne želi
U skladu sa Ustavom Srbije, akti koji su u suprotnosti sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom države mogu se smatrati krivičnim delima protiv ustavnog poretka i bezbednosti Republike Srbije. Prema članu 305 Ustava, to može obuhvatiti dela izdaje, odavanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta države, što su izuzetno ozbiljna krivična dela. Ako bi mu se sudilo na fer suđenju u skladu sa zakonima Srbije, predsednik Vučić bi mogao biti optužen za krivična dela koja uključuju izdaju i odavanje suvereniteta, a kazna za ova dela prema Krivičnom zakoniku Srbije može biti do 20 godina zatvora ili čak doživotna kazna. Pravni presedan za takva dela ukazuje na to da bi suđenje moglo rezultirati maksimalnom kaznom zbog ozbiljnosti i posledica ovih akata po suverenitet i teritorijalni integritet Srbije.
II DEO
Predsednik Vučić, nakon što je kroz različite sporazume u vezi sa Kosovom predao ključne elemente suvereniteta, sada se suočava sa novim pritiskom Zapada koji se tiče omogućavanja korporaciji Rio Tinto da započne eksploataciju litijuma na teritoriji Srbije, i to na području koje obuhvata vitalne resurse, uključujući poljoprivredno zemljište i rezerve pijaće vode. Ovo pitanje nije samo ekološko i ekonomsko, već ima i dalekosežne geopolitičke implikacije.
Rio Tinto iliti Istorija Teških Ekoloških Katastrofa
Rio Tinto je multinacionalna rudarska korporacija sa dugom istorijom ekoloških devastacija širom sveta. Na primer:
1. Panguna, Papua Nova Gvineja (1989): Eksploatacija bakra i zlata izazvala je jednu od najvećih ekoloških katastrofa u regionu, rezultirajući ogromnim zagađenjem reke Jaba. Ovo je dovelo do jedne od najdužih oružanih pobuna u regionu, s hiljadama mrtvih i raseljenih.
2. Ok Tedi, Papua Nova Gvineja (1998): Zagađenje reke Ok Tedi izazvano je ispuštanjem preko 80 miliona tona otpada godišnje, što je uništilo biodiverzitet i poljoprivredu u okolini.
3. Grasberg, Indonezija: Ovaj rudnik zlata i bakra, jedan od najvećih na svetu, izazvao je ogromno zagađenje reke Ajkva, čime su ugroženi životi lokalnog stanovništva i uništenje njihovog izvora pijaće vode.
4. Oyu Tolgoi, Mongolija: Rio Tinto je optužen za prekomernu upotrebu vode i zagađenje u ovoj polu-pustinjskoj oblasti, što je izazvalo proteste lokalnog stanovništva i pritisak na vladu da ponovo pregleda dozvole kompanije.
Planovi za Srbiju: Ekološka i Ekonomska Pretnja
U Srbiji, Rio Tinto planira da započne eksploataciju litijuma u dolini Jadra, na području bogatom poljoprivrednim zemljištem i rezervama pijaće vode.
• Zagađenje Voda: Eksploatacija litijuma zahteva ogromne količine vode, a proces ispiranja rude generiše visoko toksične otpadne vode. U slučaju curenja, ove otpadne vode bi se ulile u reke, što bi dovelo do zagađenja vodotokova, uništenja biodiverziteta, i rizikovanja zdravlja miliona ljudi koji zavise od tih izvora vode.
• Uništenje Poljoprivrednog Zemljišta: Regija Jadra je poznata po plodnom zemljištu koje čini okosnicu lokalne poljoprivredne proizvodnje. Eksploatacija rude bi značila trajno uništenje ovog zemljišta, osiromašenje lokalnog stanovništva i gubitak neprocenjivih prirodnih resursa.
• Uticaj na Stanovništvo: Stanovnici koji žive u ovom regionu već su izrazili zabrinutost zbog gubitka svojih domova, zemljišta, i prirodnog okruženja. Prema procenama, hiljade ljudi bi moglo biti prisiljeno da napusti svoje domove zbog rudarskih operacija.
Pritisak Zapada i Geopolitičke Dimenzije
Zapadne sile, predvođene SAD-om i Velikom Britanijom, vrše pritisak na Srbiju da omogući Rio Tintu pristup ovim resursima. Njihovi interesi nisu samo ekonomski već i geopolitički, s ciljem da osiguraju dominaciju u eksploataciji strateških minerala kao što je litijum, ključan za proizvodnju baterija u električnim vozilima i drugim tehnologijama budućnosti.
U urbanim područjima, poput onih u blizini Jadra, planirane rudarske operacije predstavljaju direktnu pretnju životnoj sredini i zdravlju stanovništva. Sve to, uzimajući u obzir prošlost Rio Tinta, stavlja Srbiju u situaciju gde bi dozvola za eksploataciju bila ekološka i ekonomska katastrofa.
Predaja poljoprivrednog zemljišta i vodnih resursa Rio Tintu predstavlja čin ekološke i nacionalne izdaje. U svetu gde se razvijaju nove i bolje baterije, koje ne zahtevaju toliko štetan uticaj na životnu sredinu, Srbija se suočava sa izborom da li će dozvoliti eksploataciju svojih resursa pod uslovima koji su daleko nepovoljniji nego u bivšim kolonijama u Africi. Naša rudna renta je toliko niska da nas svrstava među zemlje sa najnižim ekonomskim suverenitetom u svetu.
Sve ovo ukazuje na dublji problem: Srbija je 5. oktobra 2000. godine izgubila suverenitet u svakom smislu te reči. Ako se građani Srbije ne dovedu pameti i ne preduzmu odlučne korake u zaštiti svojih prirodnih resursa, svoje zemlje i svoje budućnosti, Srbija za 50 godina možda više neće fizički postojati, a kamoli kao nezavisna i suverena država. Odluke koje mi građani donosimo danas oblikuju sudbinu naše nacije, i stoga je ključno da se borimo za očuvanje onoga što je ostalo od našeg suvereniteta i da odbijemo strane pritiske koji nas vode ka ekološkoj i ekonomskoj propasti.
“I šta ćemo sad?!” A miševi?